Metodologija ukratko
Kratak sažetak o tome kako nastaju podaci na ovoj stranici. Cjelovita metoda objavljena je na engleskom; svaki dio u nastavku povezuje se s odjeljkom koji sažima.
Pravilo koje vrijedi za sve: ne popunjavamo praznine. Ako javni zapisi ne podupiru odgovor, stranica navodi da je odgovor nepoznat. Nepotpun odgovor koji se može provjeriti vrijedi više od potpunog odgovora koji se ne može provjeriti.
Odakle dolaze podaci
Svaki broj na ovoj stranici potječe iz objavljenog izvora i svaki se broj može pratiti do točne datoteke koju smo preuzeli, dana kada smo je preuzeli i zapisa u njoj.
Službeni izvori okosnica su stranice: statistički uredi, carina, ministarstva, regulatori, porezna tijela i Europska komisija. Novinarski izvori služe da se sazna da se nešto dogodilo i kada, nikad kao broj. Sve što smo sami izračunali uvijek je tako i označeno, uz priloženu metodu.
Najveća razina pojedinosti koju navodimo jest: zemlja, skupina proizvoda, razdoblje i količina, uz veze s rafinerijama i terminalima ondje gdje ih izvor navodi.
Četiri oznake podataka
Svaka vrijednost nosi oznaku koja kaže o kakvoj je vrijednosti riječ. Stranice prikazuju četiri:
- Službeno
- Objavilo službeno tijelo ili izvor iz industrije čiji je podatak usklađen s drugim izvorom. Crta se punom linijom.
- Izračunano
- Naš izračun iz pohranjenih vrijednosti prema objavljenoj formuli. Crta se punom, svjetlijom linijom.
- Procijenjeno
- Nije objavljeno; izvedeno iz fizičkih dokaza, uz zabilježenu metodu, dokaze i pouzdanost. Crta se isprekidano.
- Neobjavljeno
- Nema obranjivih javnih dokaza. Crta se sivim šrafiranjem. Ne znači nulu.
Izračunana vrijednost nikad nije pouzdanija od svojeg najslabijeg ulaznog podatka. Prosjek slabih vrijednosti ne čini ih jakima.
Kako se izračunava podrijetlo
Trgovinske statistike navode zemlju iz koje je nafta došla, a ne polje, terminal ili teret.
Udjeli prema podrijetlu mjere se na energetskoj osnovi: sirova nafta prema zemlji u kojoj je proizvedena, rafinirani naftni derivati prema zemlji iz koje su posljednji put poslani, a to može biti trgovačko čvorište, a ne zemlja u kojoj su rafinirani. Statistika vanjske trgovine drugi je način računanja; oba se prikazuju zasebno i nikad se ne spajaju.
Glavna rečenica na stranici zemlje procjena je izrađena iz službenih trgovinskih statistika i statistika rafinerija, jednu zemlju unatrag: iz kojih je zemalja gorivo došlo i gdje je proizvedena njegova izvorna sirova nafta. Udio koji se ne može pratiti prikazuje se kao zaseban dio i nikad se ne raspoređuje na praćene zemlje podrijetla.
Nikad ne tvrdimo odakle je došlo gorivo na određenoj benzinskoj postaji. Ta informacija ne postoji u javnim podacima.
Cijeli odjeljak: Kako postupamo s podrijetlom (na engleskom)
Kako se izračunava izloženost Hormuškom tjesnacu
Prolazi li teret kroz Hormuški tjesnac, ovisi o tome gdje je ukrcan, a ne o tome koja ga je zemlja proizvela: razvrstavamo izvozne terminale, a ne zemlje.
Za zemlju s jednom izvoznom rutom udio je određen. Za zemlju s izvoznim rutama i unutar i izvan Zaljeva javne trgovinske statistike ne navode koji je terminal ukrcao teret; ondje objavljujemo raspon, bez točkaste procjene.
Izloženost se iskazuje u osam zasebnih dimenzija, a ne kao jedna ocjena: za njihovo spajanje trebali bi ponderi koje nitko ne objavljuje.
Gorivo rafinirano drugdje može biti proizvedeno od sirove nafte koja je prošla kroz tjesnac. Nitko ne objavljuje koliko: taj je udio procjena, iskazana kao raspon, izrađena iz objavljenih podataka i označena kao Procijenjeno.
Kako se raščlanjuje cijena na crpki
Cijena na crpki identitet je, a ne mišljenje: cijena bez poreza plus trošarina i drugi porezi po litri, plus PDV na sve to.
Cijena bez poreza i cijena na crpki potječu iz Tjednog naftnog biltena Europske komisije, a porezne stope iz poreznih tablica. Kad se ne slažu, prikazuje se razlika umjesto da se dijelovi prisilno usklade.
Cijena bez poreza dijeli se na dio ulaznog troška, trošak jedne litre sirove nafte iz cijene Brenta preračunane u eure prema tečajevima Europske središnje banke, i ostatak: sve što se ne modelira, poput rafinerijske marže, distribucije, skladištenja i maloprodajne marže. Ostatak se prikazuje kao zasebna označena traka.
Trošarina je fiksni iznos po litri, a PDV postotak: zemlje s visokim porezima na gorivo za istu promjenu cijene sirove nafte bilježe manju postotnu promjenu na crpki. To je aritmetika, a stranica je mjeri za svaku zemlju umjesto da je pretpostavlja.
Što nikad ne činimo
Stranica nikad:
- ne prikazuje podatak koji nedostaje kao nulu: podatak koji nedostaje ostaje prazan, a nula znači prijavljenu nulu;
- ne spaja liniju preko praznine i ne produžuje niz unaprijed kad izvor kasni;
- ne raspoređuje objavljeni ukupni iznos na kategorije ili rafinerije koje izvor ne raščlanjuje;
- ne navodi jedan udio za Hormuški tjesnac ondje gdje javni podaci podupiru samo raspon;
- ne tvrdi da je događaj bio uzrok promjene cijene: događaj je oznaka na vremenskoj crti;
- ne izmišlja dnevne pojedinosti iz mjesečnih podataka;
- ne navodi koja je rafinerija opskrbila određenu benzinsku postaju;
- ne prebrisuje revidirani podatak: stara se vrijednost čuva, a promjena bilježi.
Ispravci i revizije
Statistički uredi revidiraju svoje podatke. Kada izvor revidira broj, čuvamo staru vrijednost, dodajemo novu i bilježimo promjenu u dnevniku ispravaka s datumom i razlogom. Ništa se ne prebrisuje. Kada mi pogriješimo, i to ide u isti dnevnik.
Cjelovita metoda, na engleskom
Cjelovita metoda objavljena je na engleskom: